Georgio Konstandi: Kako Hrvatska normalizira krajnju desnicu i potkopava demokratiju u BiH

Konstandi, istraživač genocida i autor koji se fokusira na historiju, politiku i sigurnost u BiH, počinje svoju analizu za Just Security navodeći da je Hrvatska, članica Evropske unije, u julu u glavnom gradu ugostila koncert Marko Perkovića Thompsona, a koji je privukao procijenjenih pola miliona ljudi i bio obilježen prepoznatljivim ustaškim pozdravom iz perioda fašizma. On ocjenjuje da je to postalo "najveće okupljanje krajnje desnice u Evropi od Drugog svjetskog rata". Hrvatski premijer Andrej Plenković fotografisan je kako prisustvuje probi koncerta sa svojom djecom.

On ističe da se sve se to dešava u zemlji koja i dalje nastoji da se predstavi kao ugledna članica EU i ključni zagovornik proširenja Unije na Zapadni Balkan.

A na nedavnoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a, hrvatski predstavnik rekao je da zemlja "srdačno podržava" evropske aspiracije svog susjeda BiH.

"Ipak, na istom sastanku, diplomata je insistirao na izmjenama izbornog zakona u BiH kako bi se povećala moć tvrdolinijske etnonacionalističke hrvatske stranke HDZ BiH", navodi on.

Konstandi upozorava da je "normalizacija neonacističke krajnje desnice od strane hrvatske vlade usko povezana s njenim podrivanjem demokratije u poslijeratnoj BiH" koja se suočava s prijetnjama secesijom od strane političkih lidera bosanskih Srba, i koja se stoga nalazi u "najgoroj političkoj krizi u mirnodopskom periodu koja nosi ozbiljne sigurnosne rizike".

"Krajnje desna ideologija izražena na julskom koncertu u Hrvatskoj i kasniji nacistički grafiti, koje vladajući HDZ nije osudio, činili su okosnicu hrvatskog etnonacionalističkog rata agresije protiv srednje i zapadne Bosne i Hercegovine 1990-ih. Današnji lider sestrinske stranke HDZ BiH navodno je tražio Bošnjake iz logora pod kontrolom Hrvata da budu korišteni kao prisilna radna snaga dok je bio generalni direktor tvornice Soko u Mostaru - optužba koju on negira", piše Konstandi.

On smatra da hrvatska "normalizacija ove ideologije" ukazuje na to da se "zemlja možda okreće mračnoj politici prošlosti kako bi oblikovala današnji Zapadni Balkan".

Upozorava da je, istovremeno, regija postala plodno tlo za ruski utjecaj, uključujući podršku Kremlja bivšem predsjedniku bh. entiteta Republika Srpska (RS) Miloradu Dodiku, "koji redovno sarađuje sa zvaničnicima HDZ-a BiH i podržava njihove političke ciljeve".

Hrvatska će 2026. biti domaćin Samita i poslovnog foruma Inicijative triju mora (3SI) na desetu godišnjicu njenog osnivanja, u Dubrovniku.

Konstandi smatra da će to biti prilika za Zagreb da postavlja agende o energiji i infrastrukturi u Zapadnom Balkanu i potencijalno "ispolira" svoju ulogu podržavanja krajnje desnih sektorskih politika u BiH predstavljajući se kao most između zemalja EU i onih izvan Unije.

Odjeci fašističke prošlosti Hrvatske

Konstandi objašnjava da, kako bi se shvatila važnost krajnje desničarskog koncerta, potrebno je sagledati razvoj fašističkih i rasnih ideologija u Hrvatskoj od Drugog svjetskog rata. Između 1941. i 1945. godine, teritorij koji je obuhvatao veći dio današnje Hrvatske, cijelu Bosnu i Hercegovinu i dijelove današnje Srbije i Slovenije nalazio se pod vlašću nacionalističkog, fašističkog ustaškog režima.

U savezništvu s nacistima, režim je počivao na rasnoj ideologiji prema kojoj su Hrvati bili "autentični bijeli Evropljani", a Srbi, Jevreji i Romi određeni za istrebljenje.

"Ovaj nasilni i rasni svjetonazor utjelovljen je u zločinima počinjenim u zloglasnom koncentracionom logoru Jasenovac, gdje je ubijeno između 77.000 i 99.000 ljudi - većinom Srba, Jevreja i Roma. Jasenovac je bio jedinstven logor smrti u Drugom svjetskom ratu jer su ga ustaše vodile samostalno, uz minimalno učešće Njemačke", piše Konstandi.

Tokom Titove vladavine u socijalističkoj Jugoslaviji je promovisanje fašizma bilo strogo zabranjeno, a upotreba ustaške simbolike mogla je dovesti do krivičnog gonjenja i zatvora.

"Kada se Jugoslavija raspala 1990-ih, te su zabrane pale, a etnonacionalisti preuzeli državne institucije. U Hrvatskoj je novoizabrani predsjednik Franjo Tuđman i njegov HDZ počeo revidirati narative o ustaškom režimu i njegovim zločinima. Jedna od neutemeljenih tvrdnji bila je da je komunistička Jugoslavija "pretjerala" u opisu ustaških zločina", piše on.

U tom periodu Tuđman se sastajao s predsjednikom Srbije Slobodanom Miloševićem kako bi razgovarao o podjeli multietničke Bosne i Hercegovine.

Godine 1992. HDZ-ova vlada u Hrvatskoj sponzorirala je vojni napad na zapadnu i centralnu BiH putem svog bosanskog Hrvatskog vijeća obrane (HVO).

Konstandi objašnjava da je HVO zajedno s Hrvatskom vojskom pokušao zauzeti teritorij u BiH radi stvaranja etnički homogenog hrvatskog "entiteta".

"Ova brutalna kampanja stvorila je logore - prve koncentracione logore u Evropi nakon Holokausta", ističe on, te navodi da presuda u predmetu protiv Prlića pred MKSJ-em navodi da su vojnici HVO-a primoravali zatočenike Bošnjake da pjevaju ustaške pjesme kako bi prikrili krici onih koji su mučeni.

"HVO je u sebe uveo drugu hrvatsku paravojnu grupu, HOS, čija je insignija uključivala ustaški pozdrav "Za dom – spremni" - isti onaj poziv-odgovor koji je Thompson koristio na svom koncertu u Zagrebu. Tokom napada na BiH, HVO je direktno finansiran iz budžeta Hrvatske dok je ubijao Bošnjake i Srbe, palio Bošnjake žive u njihovim kućama i vodio sistem logora uključujući Dretelj i Heliodrom".

Konstandi primjećuje kako se, trideset godina nakon ovih ustašama inspirisanih zločina, glorifikacija te simbolike vratila se uz, kako se čini, punu podršku hrvatske administracije.

Thompson je veteran Domovinskog rata, u kojem je Miloševićeva JNA pokušala spriječiti izlazak Hrvatske iz federacije. Ima dugu historiju promovisanja ustaške simbolike i privlačenja krajnje desne publike koja se služi nacističkim pozdravima, zbog čega su ga kritikovale organizacije poput Anti-Defamation League. Zabranjen je u nekoliko evropskih država, uključujući Švicarsku i Nizozemsku, upravo zbog promovisanja ustaške ideologije.

Na koncertu je Thompson izveo svoju poznatu pjesmu "Bojna Čavoglave", koja počinje stihom "Za dom – spremni!", ustaškim sloganom iz Drugog svjetskog rata koji je sinonim za nacistički pozdrav „Sieg Heil“. Uprkos osudi koncerta od Evropske komisije, Plenković je branio svoje prisustvo.

Konstandi ističe da EU ima ovlasti zamrznuti sredstva državama članicama radi sankcionisanja kršenja vladavine prava.

Naime, regulativa iz 2020. proširila je ovaj "pravni okvir" i omogućila direktnu povezanost pristupa sredstvima EU sa poštivanjem vladavine prava. Ovaj je mehanizam već korišten protiv Mađarske i Poljske.

Ipak, uprkos tome što hrvatska vlada normalizira pronacističke izraze koji su nezakoniti prema domaćem zakonu, EU do sada nije izvršila takav pritisak na Plenkovićevu administraciju.

Izvoz etnonacionalizma u BiH

"Dok Hrvatska godinama tone dublje u nacionalizam i krajnju desnicu, njen vladajući HDZ suočen je s optužbama da podriva suverenitet Bosne i Hercegovine - i to od strane tri bivša visoka predstavnika, funkcije uspostavljene da nadgleda civilnu implementaciju Daytonskog sporazuma", piše Konstandi.

Kao ključni primjer navodi reakciju HDZ-a na izbore u BiH 2018. godine za Predsjedništvo BiH.

"Kada je umjereni hrvatski kandidat iz građanske stranke pobijedio HDZ-ovog kandidata za hrvatsku poziciju, HDZ Hrvatske i HDZ BiH počeli su gurati izmjene izbornog zakona koje bi vratile i učvrstile njihovu dominaciju. Hrvatski otpravnik poslova Hrvoje Ćurić Hrvatinić tvrdio je da samo izmijenjeni izborni sistem može osigurati da Hrvati biraju "svog legitimnog predstavnika", implicirajući da samo tvrdolinijski etnonacionalisti mogu predstavljati Hrvate bez obzira na rezultate izbora".

Ovo je, kako navodi Kosntandi, kulminiralo na izborima 2022, kada je visoki predstavnik Christian Schmidt izmijenio izborni zakon upravo u tom smjeru - i to tačno u trenutku brojanja glasova.

Ove promjene su široko osuđene u civilnom društvu; Bosnian Advocacy Center nazvao ih je "apartheidom za Bošnjake". Hrvatska vlada i HDZ BiH proglasili su ih "ogromnim uspjehom".

Sada Hrvatska ponovo poziva na daljnje izmjene izbornog zakona u BiH, opet "za dobrobit hrvatskog naroda" i evropski put zemlje, piše Konstandi, te ističe da su ovi pozivi uslijedili su nakon sastanka premijera Plenkovića i lidera HDZ-a BiH, u trenutku kada EU razmatra da li da odobri do 917 miliona eura BiH iz Plana rasta za Zapadni Balkan.

On ocjenjuje da je "osnovni cilj HDZ-a BiH stvaranje trećeg entiteta", te da se takvi pozivi na podjelu nadovezuju se na pokušaje secesije Milorada Dodika, koji je otvoreno podržao ideju trećeg entiteta.

Stoga, Konstandi postavlja pitanje: Kada Plenković poziva na "reforme" u BiH, logično pitanje glasi: koji je stvarni cilj Hrvatske?

Na kraju iznosi zaključak:

"Kao i 1990-ih, BiH se ponovno nalazi na udaru dvostrukog napada na svoj suverenitet - zasad političkog, ali uz stalan rizik od eskalacije u nasilje. Kao tada, srpski i hrvatski etnonacionalisti pokušavaju rasparčati BiH, samo drugim metodama. Iako su SAD nedavno ukinule sankcije Dodiku, sankcije EU ostaju, a njegova politička budućnost izgleda oslabljeno nakon zabrane obavljanja javne funkcije. Istovremeno, bosanskohercegovački hrvatski etnonacionalisti imaju punu podršku Hrvatske, članice EU, dok sama EU uglavnom ostaje tiha".

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad